Istraživanja i znanost
u Herbariju ZAGR

Povijest i istraživačke aktivnosti

Herbarij ZAGR sastavni je dio Zavoda za poljoprivrednu botaniku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zavod je osnovan ubrzo nakon osnutka Gospodarsko-šumarskog fakulteta, 1. listopada 1919. godine. U početku Zavod nije raspolagao svojim prostorijama nego je bio smješten u zgradi Botaničkog zavoda Filozofskog fakulteta te Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva. Na današnju adresu seli se 1934., kada je izgrađen I. paviljon u Maksimiru. Nakon podjele Fakulteta na Poljoprivredni fakultet i Šumarski fakultet 1960. godine, Zavod je djelovao pri obje ustanove sve do 1969., kada postaje samostalan Zavod za poljoprivrednu botaniku. Herbarijska zbirka tad nije postojala.

Znanstvena i stručna djelatnost Zavoda za poljoprivrednu botaniku fokusirana je na floristička, morfološka i anatomska istraživanja različitih kultiviranih i samoniklih vaskularnih biljnih vrsta hrvatske, balkanske i mediteranske flore. Značajno mjesto pripada istraživanjima flore i vegetacije kojima je prvenstveno obuhvaćena travnjačka i korovna vegetacija te sukcesijski stadiji travnjačke vegetacije. Također se istražuju potencijalno nova nalazišta, ugrožena staništa i opća rasprostranjenost rijetkih i endemičnih biljnih vrsta u Hrvatskoj. U sklopu florističkih istraživanja Zavod se bavi kartiranjem flore u jadranskom i kontinentalnom području Hrvatske. U okviru biljne sistematike i širih taksonomskih istraživanja, koja obuhvaćaju morfološki, anatomski, citološki i molekularni aspekt, posebna je pažnja posvećena određenim biljnim rodovima te endemičnim i rijetkim vrstama hrvatske i sredozemne vaskularne flore, koje su od šireg botaničkog interesa. Dio znanstvenog rada Zavoda vezan je uz proučavanje morfološke i molekularne raznolikosti krmnih vrsta s ciljem očuvanja raznolikosti biljnih gena u bankama te njihove in situ i ex situ zaštite.

ZAGR herbarijska zbirka

Trenutno Hrvatska ima trinaest službeno registriranih herbarijskih zbirki. Herbarij ZAGR Agronomskog fakulteta osnovan je u siječnju 2013. godine i jedan je od mlađih u Hrvatskoj. Međunarodnu akronimsku oznaku ZAGR dodijelio je Index Herbariorum, a zbirka trenutačno ima uneseno 10.000 herbarijskih primjeraka vaskularnih biljaka u bazu podataka, pri čemu je posebno bogata primjercima iz Hrvatske, ostalih balkanskih područja te sa Sredozemlja. Procjenjuje se da herbarijska zbirka sadrži oko 30.000 primjeraka koji još nisu razvrstani niti uneseni u bazu podataka.

Organizacija i održavanje kolekcija

Zbirka se čuva u posebnoj prostoriji na drugom katu u sklopu Zavoda za poljoprivrednu botaniku, gdje se prosječna godišnja temperatura kreće od 15 do 20°C, a vlažnost zraka iznosi oko 30%. Organizacija i održavanje zbirke u skladu su s međunarodnim preporukama.

Nakon sušenja, biljni materijal zamrzava se na -20°C tijekom 3 do 4 dana (ponovljeno dvaput) kako bi ga se zaštitilo od oštećenja uzrokovanih herbarijskim štetnicima. Nakon toga, biljni se materijal montira i fiksira pH-neutralnom ljepljivom trakom na herbarijski list dimenzija 42,5 x 29 cm; herbarijske etikete lijepe se Gaylord pH-neutralnim bijelim ljepilom, a sav se materijal pohranjuje u tvrde papirnate herbarijske kutije. Zbirka je organizirana prema APG klasifikaciji, po abecednom redu porodica. Rodovi su u herbarijskim kutijama također poslagani abecednim redom; unutar kutija omotnice vrsta dimenzija 42,5 x 30,5 cm također su složene abecednim redom radi lakšeg rukovanja materijalom.

Digitalizacija ZAGR herbarijske zbirke

Digitalizacija pojedinačnih herbarijskih listova provodi se skenerom Epson Expression 12000 XL te se obrađuje odgovarajućim softverom. Osnovna datoteka za svaki herbarijski list ima rezoluciju od 300 dpi u TIF formatu i maksimalnu veličinu od 50 MB. Skenirane slike herbarijskih listova učitavaju se u bazu podataka Virtualnog herbarija ZAGR putem platforme Flora Croatica Database. Svaki herbarijski list na herbarijskoj etiketi sadrži sljedeće metapodatke: ID herbarija, naziv taksona, lokalitet, stanište, geografske koordinate, ime i prezime sakupljača, datum sakupljanja, ime i prezime determinatora, datum determinacije te bilješke po potrebi. Herbarijski list u lijevom kutu također sadrži pečat s ID-om herbarija ZAGR, tablicu boja i ravnalo. Ukupan broj digitaliziranih primjeraka može se pratiti na glavnoj stranici našeg virtualnog herbarija. 

Tipski primjerci

Tipski primjerci su jedni od najvrjedniji primjeraka koje može posjedovati jedna herbarijska zbirka. Upravo je takvih u ZAGR zbirci pohranjeno oko 40-tak. To su primjerci recentno opisanih novih biljnih vrsta za znanosti unutar rodova Allium, Campanula i Limonium s područja Hrvatske, Albanije, Grčke, ali i ostalih dijelova Mediterana. Ti primjerci nisu zasebno izdvojeni već su unutar mapa rodova i čuvaju se u crvenim košuljicama. Tipski primjerci ne mogu se posuditi, ali skenirane slike i fotografije su dostupne za pregled našoj bazi podataka ZAGR Virtual Herbarium.